PRODULJEN ROK ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA POTPORU ZA OPERACIJU 7.1.1. ''SASTAVLJANJE I AŽURIRANJE PLANOVA ZA RAZVOJ JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE'' DO 13. LISTOPADA

Obavještavamo sve zainteresirane, a posebice jedinice lokalne samouprave, da je izmjenama Natječaja za provedbu tipa operacije 7.1.1. ''Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj jedinica lokalne samouprave'' iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske produljen rok za podnošenje zahtjeva za potporu sa 28.07.2017. na 13.10.2017. godine.

Izmjene Natječaja, ostale detalje o Natječaju i navedenoj operaciji možete pogledati ovdje http://www.apprrr.hr/podmjera-71---sastavljanje-i-azuriranje-planova-za-razvoj-opcina-i-sela-u-ruralnim-podrucjima-i-njihovih-temeljnih-usluga-te-planova-zastite-i-upravljanja-koji-se-odnose-na-lokalitete-natura-2000-i-druga-podrucja-visoke-prirodne-vrijednosti-2047.aspx

 

 

 

POTPISAN SPORAZUM O SURADNJI IZMEĐU APPRRR-A I AGENCIJE ZA RURALNI RAZVOJ REPUBLIKE ALBANIJE

Danas je u Zagrebu u sjedištu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju potpisan sporazum o suradnji između hrvatske i albanske Agencije za plaćanja s ciljem razmjene informacija i iskustava, kao i metoda korištenih u procesu razvoja operativnih implementacijskih sustava u EU fondovima za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj. Sporazum također predviđa zajedničku organizaciju konferencija, okruglih stolova i seminara, treninge o upravljanju EU fondovima, kao i druga pitanja koja se tiču izravnih plaćanja, ruralnog razvoja i tržišnih mjera.

Sporazum o suradnji dviju Agencija za plaćanja potpisale su ravnateljice, gđa Matilda Copić u ime Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (PAAFRD) te gđa Frida Krifca u ime Agencije za ruralni razvoj Republike Albanije (ARDA). Sporazum je potpisan u sklopu studijske posjete dužnosnika iz ureda albanskog premijera i ravnateljice Agencije za ruralni razvoj Republike Albanije APPRRR-u tijekom koje će biti riječi o širokom spektru procedura i pitanja koja se tiču plaćanja u poljoprivredi. Potpisivanju sporazuma prisustvovao je i gospodin Ilir Qorri iz albanskog veleposlanstva u Zagrebu koji je svojom nazočnošću uveličao ovaj događaj. U sklopu svog boravka u Zagrebu gosti iz Albanije će sutra posjetit i nekoliko drugih tijela državne i javne uprave.

http://www.apprrr.hr/potpisan-sporazum-o-suradnji-izmedu-apprrr-a-i-agencije-za-ruralni-razvoj-republike-albanije-2406.aspx

 

 

OD 1. SRPNJA NOVA EU PRAVILA
Proizvoljno bacanje stajnjaka po poljima odlazi u prošlost

Pristupanjem Hrvatske EU 1. srpnja 2013. RH je postala obveznicom provedbe Direktive Vijeća 91/676/EEZ, tj. Nitratne direktive.
U posljednje četiri godine teklo je vrijeme prilagodbe, a od 1. srpnja 2017. kreće i njezina primjena. Vremena je ostalo malo, a udovoljavanje ovoj direktivi nimalo nije jeftino, pogotovo sada kada domaći agrar trese besparica, a stočari se tek nalaze u iznimno teškom trenutku, poručuju poljoprivrednici, piše Glas Slavonije.

No, EU je jasan – “rukovanje” nitratima ne smije ići na štetu okoliša, voda i dr., dosadašnja praksa odlaganja stajskog gnoja je prošlost. Posebna priča u primjeni Direktive su i ratari, njihova besparica; i ona se odrazila na količine gnojiva koje bacaju.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić žali se da su informacije o Direktivi na terenu dosta šture.

- Udovoljenje Nitratnoj direktivi u pogledu postojećih farmi izuzetno je skupo jer treba sagraditi određene septičke jame, lagune, prema određenim standardima i propisima, uz građevinske dozvole i dr., što tu investiciju čini izrazito skupom. Npr., za farmu od 50 krava to je zasigurno trošak od nekoliko stotina tisuća kuna - kaže on.

Udovoljili rijetki
“Tko će u to sada ulagati kada su stočari doslovno na koljenima”, pita se Brlošić. Ocjenjuje kako su dosad Direktivi udovoljili, kiterije ispunili tek rijetki.

– Uvjet je da je objekt legaliziran, a znamo kako naši poljoprivredni objekti stoje s tim, pa, jednom riječju – cijene svega ovoga lete u nebo - upozorva Brlošić na slabe karike prilagodbe terena Direktivi.

U Ministarstvu poljoprivrede ističu da je jedna od obveza koja proizlazi iz Direktive, a koja je u hrvatsko zakonodavstvo preuzeta Pravilnikom o sadržaju Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja izazvanog nitratima poljoprivrednog podrijetla jest izrada I. Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja izazvanog nitratima poljoprivrednog podrijetla. - Obveznici primjene uvjeta i mjera propisanih I. Akcijskim programom su poljoprivredna gospodarstva (PG) s poljoprivrednim površinama i/ili objektima unutar područja proglašenih ranjivim područjima na temelju Odluke o određivanju ranjivih područja u RH, dok se za PG-ove izvan tih ranjivih područja Akcijski program smatra preporukom - ističu u Tolušićevu ministarstvu.

A, obveze PG-ova na temelju Akcijskog plana su korištenje gnojiva na gospodarstvu s ciljem ostvarenja osnovnih ciljeva gnojidbe, korištenje gnojiva u skladu s potrebama biljaka za hranjivima, evidencija njegova korištenja, primjena općih načela korištenja gnojiva u skladu s klimatskim uvjetima i stanjem tla, poštovanje ograničenja primjene gnojiva u zonama sanitarne zaštite i u blizini vodenih tijela. Tu je i uvjet o najviše dozvoljenim količinama primjene gnojiva i stajskog gnoja na poljoprivrednim površinama te njegovo skladištenje i zbrinjavanje.

Uređena gnojišta
RH je I. Akcijskim programom osigurala PG-ovima unutar ranjivih područja prijelazno razdoblje od četiri godine za gradnju adekvatnih spremišnih kapaciteta za stajski gnoj, a od 1. srpnja ove godine svi PG-ovi unutar ranjivih područja dužni su stajski gnoj skladištiti na uređenim gnojištima kapaciteta adekvatnog za broj životinja u svom uzgoju. - Također, u skladu s odredbama Direktive, od 1. srpnja obvezna granična vrijednost primjene dušika iz stajskog gnoja na poljoprivrednim površinama iznosit će 170 kg N/ha, što je smanjenje u odnosu na sada važeće ograničenje od 210 kg N/ha - ističu u Ministarstvu.

Dok je većina (potpuno) nepripremljena za Direktivu, uzgajivač ovaca Željko Fabric iz Drenja 1. srpnja spremno dočekuje – dubokom steljom kao načinom zbrinjavanja stajnjaka.

– Znam to još izvana, iz iskustva rada vani. Raspitao sam se o svemu još prije IPARD-a; u Savjetodavnoj službi rekli su mi da ne podliježem Direktivi. Na farmama imam duboku suhu stelju s puno slame i čistim jednom godišnje, u 7., 8. mjesecu, tako da ne podliježem Direktivi. Ovce su mi praktično najviše pet mjeseci u objektu, većinom su vani, na ispaši. Čistim u vrijeme kada je dozvoljeno izvlačiti stajnjak u polje, a to je, mislim, od 1. ožujka do 1. studenoga, ja ga ne skladištim - kaže Fabric. Ocjenjuje da se poljoprivrednici slabo interesiraju o ovoj obvezi te poručuje kako je vrijeme proizvoljnog odlaganja i bacanja stajnjaka po polju prošlost.

Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Marko Mrkonjić/PIXSELL Matija Brlošić:Tko ne poštuje propise, bit će mu smanjen poticaj
Provedba mjera Direktive tiče se i potpora – njihovo nepoštovanje može dovesti do smanjenja tih sredstava. - Korisnici potpora dužni su od dana pristupanja EU poštovati pravila višestruke sukladnosti na svom PG-u. Jedan od propisanih zahtjeva je Standard za nitrate kojim su uvjeti i mjere propisani I. Akcijskim programom ujedno obveza i svim korisnicima potpore čiji se PG-ovi nalaze unutar ranjivih područja. Također, zaštitne zone oko vodotokova kao dobar poljoprivredni i okolišni uvjet višestruke sukladnosti obveza su iz I. Akcijskog programa koja je primjenjiva na sve poljoprivredne proizvođače, korisnike potpora. Stoga, već od 1. srpnja 2013. svi korisnici potpora s PG-ovima unutar ranjivih područja bili su dužni poštovati uvjete i mjere propisane I. Akcijskim programom, odnosno njihovo nepoštovanje može dovesti do smanjenja potpora, upozoravaju u Ministarstvu. - Za lagune je bila posebna mjera kojom se to subvencioniralo i do 75 %, Sada trenutno te mjere nema, no tu su mjere iz Ruralnog razvoja poput mjera 6 i 4, kaže M. Brlošić.

http://www.agrobiz.hr/agrovijesti/proizvoljno-bacanje-stajnjaka-po-poljima-odlazi-u-proslost-4570 

 

ZAHTJEVI ZA MJERU 6 U AGENCIJI ZA PLAĆANJA PRIORITETNO SE OBRAĐUJU

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju dodatno je intenzivirala svoje aktivnosti na obradi zahtjeva za potporu iz mjere 6, zaprimljenih po natječaju za operaciju 6.1.1. – Potpora mladim poljoprivrednicima (813 zahtjeva) te operaciju 6.3.1 – Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava (4189 zahtjeva).

Kako je vidljivo, odaziv korisnika bio je enorman te je bilo potrebno angažirati dodatne snage kako bi se navedeni zahtjevi obradili u primjerenom roku. Trenutno je na obradi zahtjeva angažirano više od 50 djelatnika te očekujemo da će tijekom rujna i listopada biti izdane odluke o dodjeli sredstava. Naglašavamo da brzina obrade prijava uvelike ovisi o kvaliteti podnešenih zahtjeva i potrebe za dodatnim obrazloženjima od korisnika. Uvidom u prijave iz navedenih natječaja utvrđeno je da veliki broj zahtijeva dodatna obrazloženja i ispravke, što može utjecati na planirane rokove obrade.

Stoga, molimo korisnike da žurno odgovaraju na zahtjeve za obrazloženja i ispravke koje im upućuje Agencija za plaćanja kako bi se prijave obradile u planiranim rokovima te omogućilo raspisivanje natječaja za navedene operacije, predviđene tijekom listopada, odnosno studenog ove godine.


http://www.apprrr.hr/zahtjevi-za-mjeru-6-u-agenciji-za-placanja-prioritetno-se-obraduju-2405.aspx