OBJAVLJEN PRAVILNIK ZA OBNOVU POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA I PROIZVODNOG POTENCIJALA NARUŠENOG ELEMENTARNIM NEPOGODAMA
 
U Narodnim novinama br. 74/2017 od 28. srpnja 2017. bit će objavljen Pravilnik koji definira uvjete prihvatljivosti za korištenje Mjere 5, Podmjere 5.2 – Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske. Natječaj za korištenje ove mjere raspisat će Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju sljedeći tjedan, a prijave na natječaj bit će omogućene početkom listopada 2017. godine, jer je zbog EU pravila potrebno zadovoljenje osnovnih preduvjeta korištenja ove mjere (proglašenje elementarne nepogode, izlazak na teren povjerenstava za procjenu štete i sl.).   
 
Prihvatljivi troškovi financiranja u okviru podmjere 5.2. su: obnova poljoprivrednog potencijala, sanacija poljoprivrednog zemljišta, izgradnja, rekonstrukcija i opremanje gospodarskih objekata, popravak ili nabava poljoprivrednih strojeva, mehanizacije i opreme za poljoprivrednu proizvodnju, nabava osnovnog stada/matičnog jata domaćih životinja, kupnja i sadnja sadnica višegodišnjeg bilja te opći troškovi (do 10% ukupnih troškova). Predviđeni iznos novca koji će biti dostupan putem natječaja je 150.000.000 kn uz mogućnost povećanja, a pokriva se do 100% prihvatljivih izdataka. Važno je naglasiti da je moguća  isplata potpore u obliku predujma u vrijednosti do 50% odobrenih sredstava javne potpore. 
 
Osnovni je preduvjet provođenja ove mjere da je za određeno područje županija proglasila elementarnu nepogodu. Uništenje poljoprivrednog potencijala korisnika prouzročeno elementarnom nepogodom treba biti 30%. Poljoprivredni potencijal obuhvaća poljoprivredno zemljište, poljoprivredne gospodarske zgrade, poljoprivredne gospodarske strojeve, mehanizaciju i opremu, domaće životinje i višegodišnje nasade.  Poljoprivrednim potencijalom, primjerice, smatra se poljoprivredni stroj, mehaničko zagađenje poljoprivrednog zemljišta, stablo, ali ne i plod. Dakle, ako je elementarna nepogoda uništila najmanje 150 od 500 stabala maslina takav korisnik je prihvatljiv za financiranje iz ove operacije, no ukoliko je uništila samo plod, a stabla su pogodna za nastavak proizvodnje u idućem vegetativnom ciklusu – korisnik neće biti prihvatljiv za financiranje iz ove operacije. Nadalje, da bi zadovoljio uvjete natječaja poljoprivrednik treba prilikom podnošenja zahtjeva za potporu biti upisan u Upisnik poljoprivrednika. U obzir se uzimaju površine upisane ili u ARKOD ili u Upisnik poljoprivrednika. Korisnik treba pribaviti Procjenu štete u skladu s Metodologijom za procjenu šteta od elementarnih nepogoda.   
 
U izradi je i Uputa u kojoj će biti navedeni svi uvjeti prijave na natječaj i način na koji ih zadovoljiti. Timovi Ministarstva poljoprivrede, Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Savjetodavne službe i Hrvatske gospodarske komore održat će niz operativnih sastanaka s predstavnicima lokalne samouprave, razvojnih agencija i lokalnih akcijskih grupa – kako bi, udruženim snagama, poljoprivrednike čiji je poljoprivredni potencijal  stradao, što učinkovitije pripremilo za prijavu dokumentacije za predstojeći natječaj. Naglašavamo da je natječaj namijenjen obnovi poljoprivrednog potencijala, dakle nije mu cilj nadoknada nastale štete. Nakon završetka natječaja i obrade svih prijava, na proljeće 2018. godine predviđene su isplate po stvarnim troškovima obnove poljoprivrednog potencijala (nastalim nakon podnošenja zahtjeva za potporu). Napominjemo da je nakon konačne isplate korisnik u obvezi narednih 5 godina baviti se poljoprivrednom proizvodnjom za koju je ostvario potporu.   
 
„Na ovaj način pomoći ćemo poljoprivrednicima čija je zemlja kompletno uništena, da kvalitetno prijave svu nastalu štetu kako bi mogli zadovoljiti EU natječajna pravila, dobiti novac te što prije krenuti s obnovom svojih gospodarstava.  Naše ekipe su na terenu. Počeli smo sa operativnim sastankom u Splitsko-dalmatinskoj županiji u ponedjeljak, a nastavljamo i u Krapinsko-zagorskoj i Međimurskoj županiji, odnosno svim županijama koje su pretrpjele elementarnu nepogodu“ izjavio je ministar Tomislav Tolušić te dodao – „Ovaj natječaj nije predviđen samo za opožarena područja, već se na njega mogu javiti svi poljoprivrednici koji su zbog tuče, mraza ili druge nepogode izgubili poljoprivredni potencijal – a njima ćemo omogućiti i isplatu predujma u vrijednosti do 50% odobrenih sredstava javne potpore.
 
 
 
 
 
 

PRODULJEN ROK ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA POTPORU ZA OPERACIJU 7.1.1. ''SASTAVLJANJE I AŽURIRANJE PLANOVA ZA RAZVOJ JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE'' DO 13. LISTOPADA

Obavještavamo sve zainteresirane, a posebice jedinice lokalne samouprave, da je izmjenama Natječaja za provedbu tipa operacije 7.1.1. ''Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj jedinica lokalne samouprave'' iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske produljen rok za podnošenje zahtjeva za potporu sa 28.07.2017. na 13.10.2017. godine.

Izmjene Natječaja, ostale detalje o Natječaju i navedenoj operaciji možete pogledati ovdje http://www.apprrr.hr/podmjera-71---sastavljanje-i-azuriranje-planova-za-razvoj-opcina-i-sela-u-ruralnim-podrucjima-i-njihovih-temeljnih-usluga-te-planova-zastite-i-upravljanja-koji-se-odnose-na-lokalitete-natura-2000-i-druga-podrucja-visoke-prirodne-vrijednosti-2047.aspx

 

 

 

POTPISAN SPORAZUM O SURADNJI IZMEĐU APPRRR-A I AGENCIJE ZA RURALNI RAZVOJ REPUBLIKE ALBANIJE

Danas je u Zagrebu u sjedištu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju potpisan sporazum o suradnji između hrvatske i albanske Agencije za plaćanja s ciljem razmjene informacija i iskustava, kao i metoda korištenih u procesu razvoja operativnih implementacijskih sustava u EU fondovima za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj. Sporazum također predviđa zajedničku organizaciju konferencija, okruglih stolova i seminara, treninge o upravljanju EU fondovima, kao i druga pitanja koja se tiču izravnih plaćanja, ruralnog razvoja i tržišnih mjera.

Sporazum o suradnji dviju Agencija za plaćanja potpisale su ravnateljice, gđa Matilda Copić u ime Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (PAAFRD) te gđa Frida Krifca u ime Agencije za ruralni razvoj Republike Albanije (ARDA). Sporazum je potpisan u sklopu studijske posjete dužnosnika iz ureda albanskog premijera i ravnateljice Agencije za ruralni razvoj Republike Albanije APPRRR-u tijekom koje će biti riječi o širokom spektru procedura i pitanja koja se tiču plaćanja u poljoprivredi. Potpisivanju sporazuma prisustvovao je i gospodin Ilir Qorri iz albanskog veleposlanstva u Zagrebu koji je svojom nazočnošću uveličao ovaj događaj. U sklopu svog boravka u Zagrebu gosti iz Albanije će sutra posjetit i nekoliko drugih tijela državne i javne uprave.

http://www.apprrr.hr/potpisan-sporazum-o-suradnji-izmedu-apprrr-a-i-agencije-za-ruralni-razvoj-republike-albanije-2406.aspx

 

 

OD 1. SRPNJA NOVA EU PRAVILA
Proizvoljno bacanje stajnjaka po poljima odlazi u prošlost

Pristupanjem Hrvatske EU 1. srpnja 2013. RH je postala obveznicom provedbe Direktive Vijeća 91/676/EEZ, tj. Nitratne direktive.
U posljednje četiri godine teklo je vrijeme prilagodbe, a od 1. srpnja 2017. kreće i njezina primjena. Vremena je ostalo malo, a udovoljavanje ovoj direktivi nimalo nije jeftino, pogotovo sada kada domaći agrar trese besparica, a stočari se tek nalaze u iznimno teškom trenutku, poručuju poljoprivrednici, piše Glas Slavonije.

No, EU je jasan – “rukovanje” nitratima ne smije ići na štetu okoliša, voda i dr., dosadašnja praksa odlaganja stajskog gnoja je prošlost. Posebna priča u primjeni Direktive su i ratari, njihova besparica; i ona se odrazila na količine gnojiva koje bacaju.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić žali se da su informacije o Direktivi na terenu dosta šture.

- Udovoljenje Nitratnoj direktivi u pogledu postojećih farmi izuzetno je skupo jer treba sagraditi određene septičke jame, lagune, prema određenim standardima i propisima, uz građevinske dozvole i dr., što tu investiciju čini izrazito skupom. Npr., za farmu od 50 krava to je zasigurno trošak od nekoliko stotina tisuća kuna - kaže on.

Udovoljili rijetki
“Tko će u to sada ulagati kada su stočari doslovno na koljenima”, pita se Brlošić. Ocjenjuje kako su dosad Direktivi udovoljili, kiterije ispunili tek rijetki.

– Uvjet je da je objekt legaliziran, a znamo kako naši poljoprivredni objekti stoje s tim, pa, jednom riječju – cijene svega ovoga lete u nebo - upozorva Brlošić na slabe karike prilagodbe terena Direktivi.

U Ministarstvu poljoprivrede ističu da je jedna od obveza koja proizlazi iz Direktive, a koja je u hrvatsko zakonodavstvo preuzeta Pravilnikom o sadržaju Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja izazvanog nitratima poljoprivrednog podrijetla jest izrada I. Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja izazvanog nitratima poljoprivrednog podrijetla. - Obveznici primjene uvjeta i mjera propisanih I. Akcijskim programom su poljoprivredna gospodarstva (PG) s poljoprivrednim površinama i/ili objektima unutar područja proglašenih ranjivim područjima na temelju Odluke o određivanju ranjivih područja u RH, dok se za PG-ove izvan tih ranjivih područja Akcijski program smatra preporukom - ističu u Tolušićevu ministarstvu.

A, obveze PG-ova na temelju Akcijskog plana su korištenje gnojiva na gospodarstvu s ciljem ostvarenja osnovnih ciljeva gnojidbe, korištenje gnojiva u skladu s potrebama biljaka za hranjivima, evidencija njegova korištenja, primjena općih načela korištenja gnojiva u skladu s klimatskim uvjetima i stanjem tla, poštovanje ograničenja primjene gnojiva u zonama sanitarne zaštite i u blizini vodenih tijela. Tu je i uvjet o najviše dozvoljenim količinama primjene gnojiva i stajskog gnoja na poljoprivrednim površinama te njegovo skladištenje i zbrinjavanje.

Uređena gnojišta
RH je I. Akcijskim programom osigurala PG-ovima unutar ranjivih područja prijelazno razdoblje od četiri godine za gradnju adekvatnih spremišnih kapaciteta za stajski gnoj, a od 1. srpnja ove godine svi PG-ovi unutar ranjivih područja dužni su stajski gnoj skladištiti na uređenim gnojištima kapaciteta adekvatnog za broj životinja u svom uzgoju. - Također, u skladu s odredbama Direktive, od 1. srpnja obvezna granična vrijednost primjene dušika iz stajskog gnoja na poljoprivrednim površinama iznosit će 170 kg N/ha, što je smanjenje u odnosu na sada važeće ograničenje od 210 kg N/ha - ističu u Ministarstvu.

Dok je većina (potpuno) nepripremljena za Direktivu, uzgajivač ovaca Željko Fabric iz Drenja 1. srpnja spremno dočekuje – dubokom steljom kao načinom zbrinjavanja stajnjaka.

– Znam to još izvana, iz iskustva rada vani. Raspitao sam se o svemu još prije IPARD-a; u Savjetodavnoj službi rekli su mi da ne podliježem Direktivi. Na farmama imam duboku suhu stelju s puno slame i čistim jednom godišnje, u 7., 8. mjesecu, tako da ne podliježem Direktivi. Ovce su mi praktično najviše pet mjeseci u objektu, većinom su vani, na ispaši. Čistim u vrijeme kada je dozvoljeno izvlačiti stajnjak u polje, a to je, mislim, od 1. ožujka do 1. studenoga, ja ga ne skladištim - kaže Fabric. Ocjenjuje da se poljoprivrednici slabo interesiraju o ovoj obvezi te poručuje kako je vrijeme proizvoljnog odlaganja i bacanja stajnjaka po polju prošlost.

Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Marko Mrkonjić/PIXSELL Matija Brlošić:Tko ne poštuje propise, bit će mu smanjen poticaj
Provedba mjera Direktive tiče se i potpora – njihovo nepoštovanje može dovesti do smanjenja tih sredstava. - Korisnici potpora dužni su od dana pristupanja EU poštovati pravila višestruke sukladnosti na svom PG-u. Jedan od propisanih zahtjeva je Standard za nitrate kojim su uvjeti i mjere propisani I. Akcijskim programom ujedno obveza i svim korisnicima potpore čiji se PG-ovi nalaze unutar ranjivih područja. Također, zaštitne zone oko vodotokova kao dobar poljoprivredni i okolišni uvjet višestruke sukladnosti obveza su iz I. Akcijskog programa koja je primjenjiva na sve poljoprivredne proizvođače, korisnike potpora. Stoga, već od 1. srpnja 2013. svi korisnici potpora s PG-ovima unutar ranjivih područja bili su dužni poštovati uvjete i mjere propisane I. Akcijskim programom, odnosno njihovo nepoštovanje može dovesti do smanjenja potpora, upozoravaju u Ministarstvu. - Za lagune je bila posebna mjera kojom se to subvencioniralo i do 75 %, Sada trenutno te mjere nema, no tu su mjere iz Ruralnog razvoja poput mjera 6 i 4, kaže M. Brlošić.

http://www.agrobiz.hr/agrovijesti/proizvoljno-bacanje-stajnjaka-po-poljima-odlazi-u-proslost-4570